Zagovaranje knjižnica

Dobro opremljena školska knjižnica – prostor izvrsnosti

U novom broju KaLibra, časopisu Društva knjižničara karlovačke županije, objavljeno je izvješće s trećeg okruglog stola za školske knjižnice koji su zajednički organizirale Matična služba Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Županijsko stručno vijeće
školskih knjižničara  i Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Karlovačke županije.

U FOKUSU RASPRAVE bila je potreba da se osigura podrška svih dionika za redovito financiranje školskih knjižnica kako bi sve knjižnice bile opremljene u skladu sa standardima i postale prostor izvrsnosti – prostor za traženje informacija,
suradnju, komunikaciju, čitanje, istraživačko učenje, korištenje multimedijskih i digitalnih zbirki, za sve učenike i učitelje.


Školska knjižnica – ključno mjesto suradnje u suvremenoj školi

Okrugli stol pod nazivom „Školska knjižnica – ključno mjesto suradnje u suvremenoj školi“, nedavno održan u Karlovcu (4. 11. 2016.), okupio je, uz školske knjižničare, ravnatelje škola, voditelje županijskih stručnih vijeća i predstavnike vlasti Karlovačke županije i grada Karlovca. Skup je plod suradnje Županijske Matične službe Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac,  Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Karlovačke županije i Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Karlovačke županije.

U uvodnom dijelu okruglog stola podsjetili smo na osnovne postavke djelovanja školske knjižnice i njene uloge u suvremenoj školi te na važnost integriranja koncepata informacijske pismenosti u školski kurikulum. Da bi naša djeca odrasla u produktivne građane koji će uspješno živjeti u svijetu koji se ubrzano mijenja moraju naučiti učiti, razmišljati, pronaći, vrednovati i koristiti informacije, drugim riječima, postati informacijski pismeni. Stručni suradnici školski knjižničari u osnovnim i srednjim školama odgovorni su za poticanje čitanja i informacijske pismenosti. Znamo da je čitanje osnova za svako učenje, a bez informacijske pismenosti nema dubinskog razumijevanja gradiva. Svoju odgovornu zadaću školski knjižničari mogu ostvariti jedino u suradnji s učiteljima jer nemaju svoju satnicu u rasporedu niti mogućnost da sami zadaju zadatke ili ocjenjuju učenike. Međutim, suradnju nije uvijek lako ostvariti u  školama gdje još uvijek prevladava „individualistička „ kultura.

Brojna istraživanja u različitim zemljama  potvrđuju da suradnja školskog knjižničara i učitelja pozitivno utječe na uspjeh učenika. Istraživanja su također pokazala da samo informacije nisu dovoljne, samo tehnologija nije dovoljna za uspješno učenje. Dostupnost informacija zapravo otežava učenicima snalaženje i potiče copy-paste (ne) kulturu. Danas više nije problem pristup informacijama već je problem što učenik čini s informacijama, razumije li ono što čita, na temelju čega zaključuje, kako analizira, sažima, vrednuje… Kako iz više izvora i informacija stvara vlastito mišljenje i stavove, argumentira i suprotstavlja argumente. Zato je informacijska pismenost danas važnija nego ikada.

Uz informacijsku pismenost trebali bismo ovdje spomenuti i digitalnu i medijsku pismenost. Digitalna pismenost odnosi se na rukovanje hardverom, softverom, aplikacijama, ponašanje na društvenim mrežama i sl. Medijska pismenost odnosi se na kritičko primanje medijskih poruka. Djelomično se ovi pojmovi preklapaju, djelomično razlikuju. Pojavljuje se još i pojam metapismenosti, koji bi obuhvatio sve ove pismenosti.  Tko bi učenike trebao svemu ovome poučiti? Vještine koje se traže su kompleksne i ne mogu se razviti same od sebe. Školski knjižničari zastupaju stav da je najbolje koncepte informacijske pismenosti poučavati integrirano u školski kurikulum, postepeno od prvog razreda osnovne do završnog razreda srednje škole, naravno, u suradnji učitelja i knjižničara. Jedino tako će učenici naučiti samostalno tražiti, birati i koristiti informacije za stvaranje novog znanja. Učenike treba osposobiti da znaju odgovoriti na pitanja: „Kako ću pronaći informaciju koja mi treba?“, „Kako ću znati da je informacija pouzdana?“ „Hoće li mi informacija koju sam pronašao pomoći da naučim nešto o pitanju koje me zanima?“ Postoji bezbroj načina kako se ovi koncepti mogu povezati s bilo kojim predmetnim područjem. Također se omogućuje i međupredmetno povezivanje sličnih nastavnih sadržaja.

Nakon uvodnog dijela okruglog stola, okupljeni su mogli vidjeti nekoliko primjera suradnje učitelja i knjižničara. Knjižničarka Branka Dojčinović (OŠ Barilović) predstavila je maštovite radionice u okviru integriranog dana u školskoj knjižnici koji je održan povodom obilježavanja Dana hrvatske knjige. Draženka Polović (Ekonomsko-turistička škola Karlovac) govorila je o ostvarenju školskog kurikuluma kroz rad knjižničara u srednjoj školi. Ustvrdila je da knjižnica mora biti „mjesto apsolutnog transfera svih dimenzija i sudionika odgojno-obrazovnog procesa.“ Učiteljica  Tatjana Štanjer (OŠ Dubovac) predstavila je brojne primjere i istaknula dobrobiti suradnje sa školskom knjižnicom u nastavi engleskog jezika. Više primjera suradnje knjižničara i učitelja prisutni mogli vidjeti i u zajedničkoj prezentaciji te na izloženim plakatima. Knjižničari su pokazali što adekvatno opremljena i stručno vođena knjižnica može ponuditi učiteljima i učenicima – poticanje stvaranja trajnih čitateljskih navika,  pristup izvorima znanja u i izvan knjižnice, tiskanim i digitalnim, posredovanje u suradnji s institucijama i stručnjacima u zajednici, osposobljavanje za vrednovanje i korištenje informacija kroz kurikulum informacijske pismenosti,  integraciju IKT-a, inovativne nastavne metode,  koordinaciju rada školskih timova.

U drugom dijelu Skupa održana je rasprava u koju su se uključili i Renata Kučan, voditeljica Odsjeka za kulturu, odgoj i obrazovanje i socijalnu skrb pri Gradu Karlovcu, Željko Šančić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i informiranje te Mirna Mohorić, viša stručna suradnica za kulturu, tehničku kulturu, šport i informiranje Karlovačke županije. Sudionici okruglog stola složili su se da suradnjom učitelja i knjižničara treba osnažiti učenika da kritički razmišlja i istražuje te koristi izvore (tiskane i elektroničke) na etičan način; treba ustrajati u suradnji svih dionika odgojno – obrazovnog procesa u poticanju čitanja i čitalačkih navika; knjižnica mora biti stručno vođena i dobro opremljena tradicionalnim i digitalnim izvorima znanja da bi mogla ispuniti svoju odgovornu ulogu; ravnatelj je ključni čimbenik i poticatelj suradnje u odgojno – obrazovnoj ustanovi. Okrugli stol protekao je u pozitivnom ozračju s konačnim i najvažnijim zaključkom da suradnja učitelja i knjižničara mijenja školu te pozitivno utječe na procese učenja i poučavanja.

Ovogodišnji okrugli stol bio je drugi po redu koji su zajedno organizirale Matična služba, ŽSV i Podružnica HUŠK-a Karlovačke županije. Prošlogodišnja je tema bila „Odrazi školskih knjižnica – zašto vrijedi ulagati u knjižnice“. Potaknuta tim skupom Karlovačka županija je osigurala za svaku školu kojoj je osnivač po 2000 kuna za nabavku knjiga te sredstva da se školskim knjižnicama nabavi program za knjižnično poslovanje Metel Win. Nadamo se da će i ovogodišnji skup imati pozitivne učinke, naime, da će potaknuti učitelje i knjižničare da više i bolje surađuju.

Gordana Šutej


Odrazi školskih knjižnica: Zašto vrijedi ulagati u knjižnice

Što je to jedinstveno i važno što rade školske knjižnice zbog čega ih vrijedi podržati i ulagati u njih – pokušali su pokazati široj javnosti, osobito nositeljima vlasti, školski knjižničari i knjižničarke Karlovačke županije na okruglom stolu održanom u OŠ Dubovac u Karlovcu. (10. 11. 2015.)

Čemu služi školska knjižnica, što učenici rade u knjižnici i što bi željeli imati u svojim školskim knjižnicama? Na ova pitanja odgovorili su učenici u kratkom filmu prikazanom na početku Okruglog stola. Moglo se čuti da učenici vole školsku knjižnicu, da im ona pomaže da budu uspješniji u učenju, smatraju da knjižnica služi za učenje i zabavu, stvaralačko izražavanje, istraživanje, za učenje kako se bolje snalaziti u svijetu. Učenici žele u školskoj knjižnici više knjiga, više računala, tablete. Žele imati dovoljno primjeraka knjiga za lektiru i knjige koje bi čitali po vlastitom izboru.

Povodom održavanja okruglog stola Odrazi školskih knjižnica u OŠ Dubovac postavljena je izložba plakata kojima su knjižničari prezentirali dio svog redovnog rada te svoje projekte i programe. Knjižničari osnovnih i srednjih škola (OŠ Dubovac, OŠ Grabrik, OŠ Dragojle Jarnjević, OŠ Rečica, OŠ Mahično,  OŠ Žakanje, OŠ Katarine Zrinski, Krnjak, OŠ Cetingrad, OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj, OŠ Barilović, OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Duga Resa, Srednja škola Duga Resa i Gimnazija Karlovac) pokazali su kako surađuju s učiteljima i integriraju čitalačke i informacijske vještine u školski kurikulum; kako poučavaju vještine koje pozitivno utječu na postignuća učenika i predstavljaju osnovu za cjeloživotno učenje; kako u školskim knjižnicama učenici razvijaju ljubav prema čitanju i istražuju svijet oko sebe kroz tiskane, elektronske i druge medije. Knjižnice su uključene u projekte poticanja čitanja na nacionalnoj razini, npr. Tulum slova, Čitamo mi u obitelji svi, Čitanjem do zvijezda i sl. Uz to, karlovački školski knjižničari imaju originalne ideje koje pretvaraju u jedinstvene projekte i realiziraju ih u školama i široj zajednici. Knjižničari su pokazali da su predani svom poslu, da imaju veliko znanje, iskustvo i motiviranost za rad. Međutim, koliko god stručni i motivirani bili, ne mogu obavljati svoj posao bez dobro opremljene knjižnice.

Zašto dragocjeni potencijal koji predstavljaju školske knjižnice nije dovoljno poznat onima koji donose odluke o financiranju? Čitanje i istraživačke vještine su osnova je za svako učenje, a pogotovo za učenje u suvremenom svijetu koji pati od informacijskog preobilja. Način na koji se uči u kompleksnom informacijskom okruženju zahtjeva stručnjaka kao što je školski knjižničar – onaj koji poznaje resurse i ekspert je u pretraživanju. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na to da učenici postignu višu razinu pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina.[1] Neophodno je redovito financiranje nabave građe i opreme školskih knjižnica jer bez dobro opremljene školske knjižnice nije moguće aktivno, istraživačko učenje. Uzevši sve ovo u obzir, nije li zabrinjavajuće da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta unatrag deset godina tek u tri navrata ispunilo svoju zakonsku obavezu namjenskog financiranja nabave knjižnične građe za školske knjižnice? Sredstva su dodijeljena za 2006., 2007. i 2012. godinu. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama sredstva za sufinanciranje opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom osiguravaju se iz državnog proračuna (čl. 142), a mogu se osigurati i iz proračuna lokalne i regionalne samouprave (čl. 143). Pošto Ministarstvo svoju obavezu iz godine u godinu zaobilazi, a jedinice lokalne samouprave nisu obavezne sufinancirati nabavu knjiga, događa se primjerice da jedna gimnazijska knjižnica u Zagrebu ima godišnju nabavu od preko 100 000 kuna, a neke školske knjižnice u Karlovačkoj županiji za 2014. godinu 0 kuna.

Primjer pozitivnog pomaka u rješavanju problema je Zadarska županija i Grad Zadar koji su za 2014. godinu osigurali namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice čijim su školama osnivači. U ovoj godini pridružuje im se i Bjelovarsko-bilogorska županija, Varaždinska županija i Grad Varaždin. Ohrabreni ovim primjerima knjižničari Karlovačke županije (Županijsko stručno vijeće, Županijska matična služba i Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Karlovačke županije) organizirali su Okrugli stol kako bi zajednički s ravnateljima i predstavnicima osnivača škola pokušali naći rješenje za nezavidnu situaciju u kojoj su se našle školske knjižnice. Naime, fondovi knjižnica, ne samo da ne mogu pratiti propisane standarde, već se i smanjuju zbog otpisa dotrajalih knjiga.

Osim knjižničara osnovnih i srednjih škola Okruglom stolu prisustvovali su ravnatelji te predstavnici osnivača školskih knjižnica, Andreja Navijalić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca, Željko Šančić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i informiranje Karlovačke županije te Mirna Mohorić, viša stručna suradnica za kulturu, tehničku kulturu i informiranje.

U uvodnom dijelu Okruglog stola voditeljica ŽSV-a Ana Sudarević je prezentirala rezultate istraživanja o čitanju e-lektire koje provela u suradnji s dr. sc. Jasnom Milički na uzorku 2415 učenika šestih razreda na području RH. Naime, projekt E-lektire trebao je donekle ublažiti posljedice zanemarivanja obnavljanja fondova školskih knjižnica. No, je li to doista uspio? U izlaganju naslovljenom „Odrazi školskih knjižnica na zaslonima šestaša“ Sudarević je prezentirala rezultate istraživanja za Karlovačku županiju (428 sudionika). 70 % ispitanih učenika izjasnilo se da voli čitati, a 96,9 % smatra da je čitanje važno. 69 % učenika nije nikada čitalo e-knjigu. 66,1 % učenika izjavilo je da bi radije čitalo tiskanu nego e-knjigu. Autorice ispitivanja smatraju da svakako treba ustrajati na nabavi tiskanih knjiga za školske knjižnice, ali i poučavati učenike korištenju e-tekstova te omogućiti učenicima izbor raznovrsnih medija.

Voditeljica Županijske matične službe Kristina Čunović je upoznala prisutne sa stanjem nabave u školskim knjižnicama u Županiji. Godišnja nabava u školskim knjižnicama često je svedena na darove, zamjene i rijetku nabavu lektirnih naslova, a kvaliteta nastave u nekim predmetima dovedena je u pitanje. Predložila je model sufinanciranja nabave od strane osnivača škola, Karlovačke županije i Grada Karlovca.

Okrugli stol protekao je u pozitivnom tonu. U raspravi koja je uslijedila osnivači su podržali prijedlog financiranja i izjavili da nije nepremostivo osigurati potrebnih 144 tisuće kuna za knjižnične fondove osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije te 51 tisuću kuna za gradske škole. Optimizmu je pridonijela i izjava pročelnika Šančića: “Novaca za školske knjižnice mora biti”. Grad i Županija apeliraju na ravnatelje škola da u svoje godišnje planove uvrste sredstva za kupnju lektirnih naslova. Knjižnična se građa može financirati i s proračunske pozicije za opremanje kabineta, za financiranje Preventivnih programa i programa Potencijalno darovitih učenika koju ima Karlovac. Ali, dio novca za knjige u školskim knjižnicama trebali bi osigurati svi gradovi i općine – zaključeno je na Okruglom stolu. Neophodna je i suradnja ravnatelja i knjižničara kako bi se redovito i sustavno planirala nabava građe.

Nadamo se da podrška školskim knjižnicama neće ostati samo na riječima jer učenicima i učiteljima hitno treba suvremena, dobro opremljena školska knjižnica.

Gordana Šutej


[1] UNESCO Manifest za školske knjižnice http://archive.ifla.org/VII/s11/pubs/mani-hr.htm (22.11.2015.)

Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu

Hrvatsko knjižničarsko dlogo ipzruštvo pokrenulo je kampanju Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu kako bi informacije o knjižnicama učinilo pristupačnijima te kako bi ukazalo na središnju ulogu knjižnica u obrazovanju i cjeloživotnom učenju

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s